Članak 52. - Rješenje o prijamu u državnu službu i rasporedu na radno mjesto

Komentar članka 52. Zakona o državnim službenicima

Rješenje o prijamu u državnu službu i rasporedu na radno mjesto

Članak 52.

(1) Izabrani kandidat prima se u državnu službu rješenjem čelnika tijela ili službene osobe u opisu poslova koje je rješavanje o tome, sukladno propisima o ustrojstvu državnih tijela.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se svim kandidatima prijavljenim na javni natječaj, odnosno interni oglas.

(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nezadovoljni kandidat može izjaviti žalbu Odboru za državnu službu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

(4) Po izvršnosti rješenja iz stavka 1. ovoga članka, za osobu primljenu u državnu službu donosi se rješenje o rasporedu na radno mjesto.

(5) Osoba primljena u državnu službu postaje državni službenik danom početka rada. Dan početka rada utvrđen rješenjem o rasporedu na radno mjesto može se iz opravdanih razloga odgoditi za najviše 60 dana, o čemu se donosi posebno rješenje.

(6) Ako osoba primljena u državnu službu ne počne raditi određenog dana, odnosno u slučaju odustanka izabranog kandidata od prijma u državnu službu, može se obaviti izbor između preostalih kandidata koji su zadovoljili na provedenom testiranju i intervjuu ili raspisati novi natječaj za popunjavanje radnog mjesta

Opaska:

Idemo stavku po stavku:

• Stavka 1.  - Sasvim je u redu jer govori o tome tko donosi odluku o odabranom kandidatu.
• Stavka 2.  - U ovo vrijeme informatike preporuka je da se rješenje dostavlja na email koji osoba stavi u životopis. Potrebno je smanjiti papirologiju gdje se rješenja šalju i dalje u papirnatoj verziji. U opcijama emaila je moguće vidjeti je li osoba pročitala email, primila itd. Isto tako u inicijalnoj prijavi je kandidat naznačio koji je njegov kontak email pa nema smisla više to raditi slanjem putem pošte.
• Stavka 3.   - Protiv rješenja o prijma kandidata u državnu službu se mogu žaliti drugi kandidati ali je osnovno pitanje... Koje kriterije mogu obarati ako tih kriterija nema?
  Ako se namjerno daje kriterij da osoba ima sveučilišnu diplomu i 5 godina radnog staža, tada dolazi velika većina njih koji zadovoljava ove kriterije.
  U nekim ozbiljnijim natječajima se daju strožiji kriteriji poput razine poznavanja engleskog jezika koji se može provjeriti testiranjem ili angažiranjem stručnjaka, zatim razine poznavanja rada na računalu, testiranje iz struke koja se traži za natječaj... Tada je moguće
  a. - uzeti kvalitetne radnike za posao
  b. - oboriti natječaj jer se može dokazati da se zaposlio kandidat koji ima lošije karakteristike nego vi. Ovako ostaje kategorija, hajmo zaposliti ribu a nije važno je li slatkovodna ili je iz morskih dubija, koje težine, vrste, starosti itd. Takav sustav omogućava da se zaposli i morski pas i papalina jer su kriteriji loše postavljeni. Samo u Hrvatskoj živi preko 30 vrsti morskih pasa. 
  Naravno da taj dio regulira Uredbu o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_08_78_1921.html) ali ostaje pitanje objektivnosti cijelog postupka a o tome više u nastavku kada će biti obrađena cijela Uredba
• Stavka 4.   - Ok. To je u redu da se donosi rješenje.
• Stavka 5.   - Kaže ovaj članak da se nešto može odgađati: "može se iz opravdanih razloga odgoditi za najviše 60 dana". Ostaje pitanje zbog čega bi se nešto odgađalo na 60 dana. Već ranije je dokazano u planu da postoji potreba i onda dođe trenutak da nam nedostaje osoba za rad... a onda se to odgodi za 60 dana. Stvarno nepotrebno.
• Stavka 6.  - Ovaj članak je ok. Kaže da se može odabrati neka druga osoba ako prva odustane.

Članak 52.a - Rješenje o izboru kandidata

Komentar članka 52.a. Zakona o državnim službenicima

Rješenje o izboru kandidata

Članak 52.a

(1) Za kandidata izabranog putem javnog natječaja ili internog oglasa, koji je državni službenik, umjesto rješenja o prijmu u državnu službu, donosi se rješenje o izboru kandidata, a po izvršnosti toga rješenja donosi se rješenje o rasporedu na radno mjesto.

(2) Na rješenje o izboru kandidata odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o rješenju o prijmu u državnu službu.

Opaska:
U ovom članku nema posebnih primjedbi 

Članak 51. - Utvrđivanje liste kandidata i testiranje

Komentar članka 51. Zakona o državnim službenicima

Utvrđivanje liste kandidata i testiranje

Članak 51.

(1) Listu kandidata prijavljenih na javni natječaj, koji ispunjavaju formalne uvjete propisane natječajem, utvrđuje komisija za provedbu natječaja, koju imenuje čelnik tijela. U komisiji obvezno mora biti predstavnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.

(2) Kandidate s liste iz stavka 1. ovoga članka komisija za provedbu natječaja upućuje na testiranje i intervju radi utvrđivanja njihovog znanja, vještina i sposobnosti te stečenog radnog iskustva. Izbor kandidata za prijam u službu obavlja se između najviše 10 kandidata koji su postigli najbolje rezultate na provedenom testiranju i intervjuu. Izbor kandidata mora biti obrazložen.

(3) Izbor kandidata obavlja se u roku od tri mjeseca od dana objave javnog natječaja u »Narodnim novinama«.

Opaska:

Izbor kandidata se bira između "najviše 10 kandidata".. To znači sljedeće:

• Ako se javilo 10 kandidata, 100% će ići na razgovor.
• Ako se javilo  100 kandidata, 10% će ići na razgovor.
• Ako se javilo  500 kandidata, samo 2% će ići na razgovor.
• Ako se javilo 1000 kandidata, samo 1% će ići na razgovor.
• itd.

Govori o tome koliko će otpasti možda kandidati koji su zaslužili ići dalje na razgovor


Zašto? se ne uvede postotak gdje se prema natječaju zovu ljudi jer 100% kandidata da ide u drugi krug u odnosu na 1% jednostavno nije u redu.

Članak 50.b. - Obustava postupka javnog natječaja i internog oglasa

Komentar članka 50.b. Zakona o državnim službenicima

Obustava postupka javnog natječaja i internog oglasa

Članak 50.b

(1) Postupak javnog natječaja, odnosno internog oglasa obustavit će se u slučaju kada se u roku određenom natječajem, odnosno internim oglasom nije prijavio ni jedan kandidat ili prijavljeni kandidati ne ispunjavaju formalne uvjete za prijam i raspored, ili nisu postigli zadovoljavajuće rezultate na provedenom testiranju ili razgovoru (intervjuu), ili za koje je na psihološkoj procjeni utvrđeno da nemaju sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta.

(2) Postupak javnog natječaja, odnosno internog oglasa obustavit će se odlukom ako se popunjavanje radnog mjesta ne može provesti zbog bitno promijenjenih okolnosti nakon raspisivanja javnog natječaja, odnosno internog oglasa.

(3) Odluka iz stavka 1. i 2. ovoga članka objavljuje se na web-stranici središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose i web-stranici državnog tijela koje je raspisalo javni natječaj. U odluci se obvezno navode razlozi obustave.

Opaska:

Nema posebnih primjedbi osim određivanja kriterija za "nisu postigli zadovoljavajuće rezultate na provedenom testiranju ili razgovoru (intervjuu)" koji trebaju biti  transparentni.

Članak 50.a. - Način izbora kandidata u postupku javnog natječaja i internog oglasa

Komentar članka 50.a. Zakona o državnim službenicima

Način izbora kandidata u postupku javnog natječaja i internog oglasa

Članak 50.a

(1) Izbor kandidata u postupku javnog natječaja, odnosno internog oglasa obavlja se na temelju rezultata provjere znanja, sposobnosti i vještina te rezultata u dosadašnjem radu, koji se utvrđuju putem testiranja i razgovora (intervjua). Ako je provedeno psihološko testiranje, pri izboru kandidata uzet će se u obzir i psihološka procjena kandidata.

(2) Kandidat koji ima pravo prednosti kod prijma u državnu službu prema posebnom zakonu dužan je u prijavi na javni natječaj pozvati se na to pravo i ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.
.............................................................................................................................................

Uvjeti za prijam u državnu službu

Članak 48.

(1) Osoba koja se prima u državnu službu mora imati:
.. .. .. ..

b) odgovarajuće stručno znanje i radno iskustvo, osim u slučaju prijma vježbenika.

.............................................................................................................................................

Uredba o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi (Definicija standardnih mjerila)

Članak 3.

Potrebno stručno znanje obuhvaća stupanj obrazovanja, znanja, radnog iskustva, sposobnosti i vještina potrebnih za učinkovito obavljanje poslova određenoga radnog mjesta.

.............................................................................................................................................

Opaska:

1. Slična stvar što je već ranije napomenuto da imamo inicijalno u različitim članicima nepovezanost što je 

• na jednom mjestu je: provjere znanja, sposobnosti i vještina + ako je provedeno psihološko testiranje
• na drugom mjestu je : stručno znanje i radno iskustvo
• a na trećem mjestu je: stručno znanje obuhvaća stupanj obrazovanja, znanja, radnog iskustva, sposobnosti i vještina

2. U nastavku ovog putovanja po Zakonu o državnim službenicima ću nastaviti proučavati dokumente kao što su Uredba o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi u kojem se detaljnije opisuju stvari i gdje ću se sa zadovoljstvom detaljnije baviti tim stvarima. 

Samo ostaje pitanje koje vjerojatno se postavlja... zbog čega u izvornim člancima koji to spominju nema sinkronizacija... Netko je trebao kao glavni urednik knjige sve te članke pročitati i vidjeti da li to štima ili ne...

3. Stručno me zanima odredba koja govori ovaj dio: "ako je provedeno psihološko testiranje, pri izboru kandidata uzet će se u obzir i psihološka procjena kandidata." 
Znači da se ostavlja dovoljno prostora za slobodni odabir  "ako je to propisano pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela".   I pored subjektivne činjenice (jer jako poštujem svoju struku) da je psihologijsko testiranje trebalo staviti na globalnu razinu jer je to temelj upravljanja ljudskim potencijalima i ne to prepustiti lokalnim šerifima, ili ti osobe koje kreiraju pravilnike o unutarnjem redu državnog tijela da o tome prosuđuju jer nisu većinom te struke, i iz dužno poštovanje pojedincima koji rade te poslove, većina ne zna što je zapravo upravljanje ljudskim potencijalima. 

Postoje institucije koje bi to kvalitetno odradile i dokazale koliko je važno da psiholog sudjeluje u svim natječajima. Znači svim natječajima:

• Hrvatska psihološka komora 
• Hrvatsko psihološko društvo

I druge institucije koje bi mogle dati svoj prijedlog tome koliko je važno odabrati prave ljude na radnim mjestima... :)

Članak 50. - Zabrana rasporeda državnih dužnosnika na radna mjesta državnih službenika

Komentar članka 50. Zakona o državnim službenicima

Zabrana rasporeda državnih dužnosnika na radna mjesta državnih službenika

Članak 50.

Državni dužnosnici ne mogu biti raspoređeni na radna mjesta državnih službenika bez postupka prijma u državnu službu putem javnog natječaja i u tom postupku ne smiju imati povlašteni položaj, ako ovim ili posebnim zakonom nije drukčije propisano.

Opaska:

Uvijek me fascinira ova rečenica "ako ovim ili posebnim zakonom nije drukčije propisan", posebno kada u istoj rečenici imate i "u tom postupku ne smiju imati povlašteni položaj".

Čisto da se pravnici ne ljute jer ih razumijem da političari imaju uvijek nekakve svoje "trudničke želje".

Samo nemoguće je u jednoj rečenici staviti "nema povlaštenih položaja ali ih ipak ima jer to možemo staviti u drugi zakon" pa je ova rečenica prije glupa.

Članak 49. - Zapreke za prijam u državnu službu

Komentar članka 49. Zakona od državnim službenicima

Zapreke za prijam u državnu službu

Članak 49.

U državnu službu ne mogu biti primljene osobe:

a) protiv kojih se vodi kazneni postupak ili koje su osuđene za kazneno djelo
– protiv života i tijela,
– protiv slobode i prava čovjeka i građanina,
– protiv Republike Hrvatske,
– protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom,
– protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa,
– protiv braka, obitelji i mladeži,
– protiv imovine,
– protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja,
– protiv pravosuđa,
– protiv vjerodostojnosti isprava,
– protiv javnog reda ili
– protiv službene dužnosti,
osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu,

b) kojima je prestala državna služba zbog teške povrede služ­bene dužnosti, u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe,

c) kojima je prestala državna služba zbog toga što nisu zadovoljile na probnom radu, u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe.


Opaska:

• ako se pogleda stavka pod a., teže se zaposliti u državnu službu nego ući u Sabor. U sabor je moguće ući ako se vodi kazneni postupak. Ali je to nekakva druga priča. Načelno smatram da je ovo u redu da se napravi filtar tko može ući, a tko ne.
• Moralno mi je upitno da se netko koji je napravio tešku povredu službeničke dužnosti nakon četiri godine omogući povratak u državnu službu. Osobno bi trajno zabranio ulazak u državnu službu za osobe koje su napravile tešku povredu dužnosti. 
• Prestrogo mi se čini da netko tko nije zadovoljio na probnom radu u naredne četiri godine ne može se zaposliti u državnu službu. Ima veliki broj radnih mjesta u državnom sektoru gdje se može pružiti druga šansa. Slikovito govoreći, ako netko nije zadovoljio kao konobar, zbog čega mu naredne četiri godine ne bi omogućili da se zaposli kao kuhar?

Komparacija članaka: Usporedba terminologije za stupanj obrazovanja i stručna znanja

A. Zakon o državnim službenicima

Uvjeti za prijam u državnu službu

Clanak 48.
(1) Osoba koja se prima u državnu službu mora imati:
a) odgovarajuci stupanj obrazovanja,
b) odgovarajuce strucno znanje i radno iskustvo, osim u slucaju prijma vježbenika,
c) zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima,
d) hrvatsko državljanstvo.

Slika 1. U ovom članku 48. su odvojeni stupanj obrazovanja i s druge strane stručno znanje i radno iskustvo koji čine zasebnu kategoriju

B. Uredba o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi

Standardna mjerila za klasifikaciju radnih mjesta

Članak 2.

Radna mjesta unutar svake kategorije državnih službenika klasificiraju se prema standardnim mjerilima za sva državna tijela.
Standardna mjerila iz stavka 1. ovog članka su:
– potrebno stručno znanje,
– složenost poslova,
– samostalnost u radu,
– stupanj suradnje s drugim državnim tijelima i komunikacije sa strankama,
– stupanj odgovornosti i utjecaj na donošenje odluka.


Definicija standardnih mjerila

Članak 3.
Potrebno stručno znanje obuhvaća stupanj obrazovanja, znanja, radnog iskustva, sposobnosti i vještina potrebnih za učinkovito obavljanje poslova određenoga radnog mjesta.
.
.

Slika 2. Sastavnice od čega se sastoji termin "stručno znanje" su drugačije nego prethodna slika 1.

Opaska: 
Standardna mjerila za klasifikaciju radnih mjesta bi trebala biti usko povezana s Uvjetima za državnu službu, a to nije slučaj. Oni bi trebali biti kao jedan mozaik koji se nadopunjuje, gdje prilikom zapošljavanja (pored toga da je zdrav/a i hrvatski državljanin), provjeravaju i karakteristike poput:

1. Stupnja obrazovanja
2. Radnog iskustva
3. Vještina
4. Znanja 
5. Sposobnosti
6. Procjena može li osoba zadovoljiti složenost posla
7. Procjena stupnja samostalnosti u obavljanju poslova
8. Procjena koliko samostalno može donositi odluke

Pitanja za razmišljanje:

• Ovako ostaje dojam da je se prvo osoba zaposli s nižim kriterijima.

• Ostaje dojam da su ove dvije stvari radili različite osobe koje ne razgovaraju

• Otvara se jako mnogo pitanja kao što su... Zaposlili smo osobe kod kojih nismo gledali znanja, sposobnosti i vještine... I što ćemo sada?

Clanak 48. - Uvjeti za prijam u državnu službu (sraz nejasnih članaka o uvjetima zapošljavanja)

Komentar članka 48. Zakona o državnim službenicima

Uvjeti za prijam u državnu službu

Clanak 48.

(1) Osoba koja se prima u državnu službu mora imati:

• a) odgovarajući stupanj obrazovanja,
• b) odgovarajuće stručno znanje i radno iskustvo, osim u slucaju prijma vježbenika,
• c) zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima,
• d) hrvatsko državljanstvo.

(2) Za prijam u državnu službu osobe koja je strani državljanin ili osobe bez državljanstva,
pored ispunjavanja uvjeta propisanih posebnim zakonom, potrebno je prethodno odobrenje
središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.

(3) Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka posebnim zakonom, uredbom ili pravilnikom o
unutarnjem redu državnog tijela mogu se propisati i drugi uvjeti za prijam u državnu službu.

(4) U smislu ovoga Zakona radno iskustvo na odgovarajućim poslovima je radno iskustvo
ostvareno u državnoj službi ili u radnom odnosu izvan državne službe u odgovarajućoj
strucnoj spremi i struci.

(5) U radno iskustvo iz stavka 4. ovoga clanka uracunava se i vrijeme obavljanja poslova na
temelju clanka 62. stavka 1. ovoga Zakona te vrijeme strucnog osposobljavanja bez
zasnivanja radnog odnosa u skladu s odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se ureduju
prava i obveze službenika i namještenika u lokalnoj i podrucnoj (regionalnoj) samoupravi.


Opaska:

Detaljnije o usporedbi. :

Idemo se vratiti malo u prethodni članak,  članak 45c. stavka 3. koji ima formulu da su postupak javnog natječaja = interni natječaj. 

(3) Na postupak provjere kompetencija iz stavka 2. ovoga članka i izbor službenika kojim ce se popuniti radno mjesto odgovarajuće se primjenjuju propisi kojima je uređen postupak javnog natječaja u državnoj službi.

Znači da imaju iste kriterije točnije važna je riječ: provjera kompetencija. Ono što vrijedi za interni natječaj isto je kao i javni natječaj, jer se i cijeli članak zove: Postupak prije raspisivanja javnog natječaja i internog oglasa.

Članku 48. stavku 1. , osoba koja se prima mora imati:

1. Odgovarajući stupanj obrazovanja
2. Odgovarajuce strucno znanje i radno iskustvo, osim u slučaju prijma vježbenika.

Ne spominju se nigdje kompetencije.

Ako to usporedimo s ranije spomenutim člankom 45c. stavak 2.: 

(2) Ukoliko na raspolaganju Vladi ima državnih službenika koji ispunjavaju uvjete za raspored na radno mjesto koje treba popuniti, državno tijelo dužno ih je pozvati na testiranje i intervju, radi provjere njihovih kompetencija (znanja, vještina i sposobnosti).

Jesu li to sve iste stvari ili različite?

U ova dva članka se spominju sljedeće stvari:

• a. stručno znanje - (članak 48.st.1)
• b. radno iskustvo  - (članak 48.st.1)
• c. kompetencije (znanja, vještine i sposobnosti) - (članak 45c. stavak 3.)

Ipak idemo dati šansu pa ipak preispitati terminologiju. 

Uredba o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi 

Što o tome kaže Uredba o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi koji imaju definiciju pojmova?

Znači to je treći dokument koji se treba poznavati da bi nešto bilo jasnije.

Standardna mjerila za klasifikaciju radnih mjesta

Članak 2.
Radna mjesta unutar svake kategorije državnih službenika klasificiraju se prema  standardnim mjerilima za sva državna tijela.
Standardna mjerila iz stavka 1. ovog članka su:
– potrebno stručno znanje,
– složenost poslova,
– samostalnost u radu,
– stupanj suradnje s drugim državnim tijelima i komunikacije sa strankama,
– stupanj odgovornosti i utjecaj na donošenje odluka.



I sad idući članak daje definicije:

Definicija standardnih mjerila

Članak 3.

Potrebno stručno znanje obuhvaća stupanj obrazovanja, znanja, radnog iskustva, sposobnosti i vještina potrebnih za učinkovito obavljanje poslova određenoga radnog mjesta.

Složenost poslova odražava razinu složenosti zadataka koji se obavljaju u okviru radnog mjesta i složenost postupaka koji se u njihovu rješavanju primjenjuju, razinu traženog osobnog doprinosa državnog službenika te opseg poslova radnog mjesta.

Samostalnost u radu odražava opseg u kojem se zadaci obavljaju u skladu s općim ili specifičnim smjernicama i uputama nadređenih te opseg nadzora nadređenih potreban u obavljanju poslova određenoga radnog mjesta.

Stupanj suradnje s drugim državnim tijelima i komunikacije sa strankama odražava vrstu i učestalost kontakata koji se ostvaruju prilikom obavljanja poslova određenoga radnog mjesta te njihov značaj za rad državnog tijela.

Stupanj odgovornosti i utjecaj na donošenje odluka izražava opseg u kojem poslovi koji se obavljaju u okviru radnog mjesta imaju utjecaj na provedbu programskih ciljeva državnog tijela, uključujući odgovornost za obavljanje vlastitih zadataka i odgovornost vezanu uz određivanje zadataka drugim državnim službenicima te provođenje nadzora nad njihovom provedbom.

Začarani krug

Ulazimo u jedan začarani krug u kojem:

• za interni natječaj je potrebno jedno a za javni je potrebno drugo
• međutim jedan članak izjednačava kriterije internog i javnog
• može li onaj tko to čita znati kako se ponašati?
• nije jasno operaciono definirano: stručno znanje, radno iskustvo, znanje, vještine i sposobnosti
• kako zapravo mjeriti: stručno znanje, radno iskustvo, znanje, vještine i sposobnosti?
• tko je zapravo mjerodavan da to radi?

O kompetencijama

Ako spomenemo dokument Preporučene kompetencije za rukovodeća i nerukovodeća radna mjesta  na stranici 11. postoji prikaz Opisa kompetencija i temeljnih oblikovanja ljudskih potencijala:

Ova slika opisa kompetencija je sasvim u redu, samo ističe da svi ranije spomenuti ( Uvjeti za prijam u državnu službu i Postupak prije raspisivanja javnog natječaja), ne spominju ono što je temelj piramide: Osobine ličnosti, temperament, interesi, talent (sposobnosti se spominju ali u nedefiniranom obliku).

U ovom trenutku, možemo imati osobu u državnoj službi koja ima vještine, znanja i sposobnosti koje se gledaju... ali se svađa s ljudima, neugodnog karaktera... Taj karakter neće biti bitan jer se samo gledaju: znanja, vještine, sposobnosti i radno iskustvo.

Ma što to bilo...

Dojam

Ovo je samo analiza gdje se gleda članak po članak Zakona o državnim službenicima. 
Ostavljam mogućnost da je to definirano jasnije u nekim daljnjim člancima... ali inicijalno ostaje dojam, uz dužno poštovanje prema tvorcima ovih zakona... da nije bilo gledanja i usuglašavanja već je dokument koji je pisan, stvoren od početka bez da se gledala povijest i povezanost dokumenata.
Poznate hrvatske riječ: šlamperaj (< die Schlamperei - nemarnost, neurednost, traljavost).

U psihološkom smislu stvara temelje nejasnoće, produkcije jako mnogo dokumenata s terminima i procedurama koje su u koliziji. Dugoročno se stvara naučena bespomoćnost onih ljudi koji to provode jer u svijetu nejasnoća sve je moguće ako ima političke volje... ili ništa nije moguće jer nema političke volje.