Članak 40. Pretpostavke za prijam u državnu službu - party 2. (Karakteristike službenika)

Što kaže Ministarstvo uprave o vezano za karakteristike službenika u Planu prijma

1. Odjeljak PRETPOSTAVKE ZA PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU

Utvrđivanje radnih mjesta



Članak 40.

(1) Radna mjesta mogu se popunjavati samo u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu i prema usvojenom planu prijma u službu.

(2) Pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuju se radna mjesta u državnom tijelu, potreban broj državnih službenika na svakom radnom mjestu i uvjeti za raspored te druga pitanja od značaja za organizaciju i način rada u državnom tijelu sukladno zakonu.

Opaska:

1. Što kaže Ministarstvo uprave 

U jako jasnom tekstu na stranici Ministarstva uprave postoje objašnjenja koja govore o popunjavanju radnih mjesta prema pravilniku o unutarnjem redu i  planovima prijma u službu.

I u tom tekstu na stranci Ministarstva uprave kažu:

"Planom prijama u državnu službu utvrđuju se potrebe državnih tijela za službenicima određenog stupnja obrazovanja, znanja, radnog iskustva, sposobnosti i vještina." 

Opaska:
Ovdje se jednoznačno spominje: 

• stupanj obrazovanja
• znanje 
• radno iskustvo 
• sposobnosti 
• vještine

2. Uvjeti za prijam u državnu službu

Opći uvjeti za prijam 

Opći uvjeti za prijam u državnu službu – uvjeti koje moraju ispunjavati sve osobe koje se primaju u državnu službu, neovisno o radnom mjestu na koje se primaju i državnom tijelu u koje se primaju:

• odgovarajući stupanj obrazovanja
• odgovarajuće stručno znanje i radno iskustvo, osim u slučaju prijma vježbenika
• zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima,
• hrvatsko državljanstvo.

Opaska:

Ovdje se spominje: 

• stupanj obrazovanja
• znanje 
• radno iskustvo

Nigdje se ne spominje:

• sposobnosti 
• vještine

3. Koje pitanje bi postavili stručnjaci za upravljanje ljudskim potencijalima

Svako će postaviti pitanje stručnjaci koji rade u području ljudskih potencijala o preciznu metodologiji određivanja plana prema:

• obrazovanju
• znanju 
• radnom iskustvu
• sposobnosti 
• vještini 

Vrlo važna tema: Ova tema je jedna od važnijih u cijelom sustavu upravljanja s ljudskim potencijalima. Naizgled sve je jasno. Međutim, tu se daje sloboda da svatko od prema svom Pravilniku o unutarnjem redu i pram svom Planu prijma u službi određuje pravila na svoj način pa je u ovom procesu istraživanja Zakona o državnim službenicima svakako zgodno provjeriti da postoji velika razlika između onoga što piše u Zakonu i onoga tko ga primjenjuje.

Tko odlučuje: Ako bi pitali djecu što oni misle o tome što treba ukinuti od predmeta u školi, vjerujem da bi prvo se ukinula matematika. Pa je li to objektivno i stvarno potrebno da se ukine matematika?
Naravno da je odgovor da je matematika jedna od krucijalnih znanosti i da je jako važna u obrazovanju. Ako bi pitali profesore drugih znanosti o zastupljenosti u školama u odnosu na matematike, vjerojatno bi rekli da su oni su podcijenjeni.
Treći bi rekli da je nešto drugo važno i tada dolazimo do pitanja  

1. Gdje je onda tu precizna matematika definiranja vještina, sposobnosti i znanja u sustavu planiranja?
2. Na koji način se određuje koliko je potrebno osoba VSS, VŠS ili SSS?
3. Kako se određuju sposobnosti i vještine, koji su alati za određivanje toga?
4. Kako državna služba bi operativno definirala riječ sposobnost? Točnije, kako bi odredili između dva službenika, koji je sposobniji?
5. itd. bit će prilika za postavljanje još pitanja...

4. Hvale vrijedan dokument iz Ministarstva uprave

Treba svakako pohvaliti nastojanja Ministarsva uprave koje je kreiralo dokument koji ulazi jako dobro u područje upravljanja ljudskim potencijalima a naziva se Preporučene kompetencije za rukovodeća i nerukovodeća radna mjesta koji je kreiran u rujnu, 2014.
U dokumentu od 85 stranica koji bi svakom preporučio da se pročita i ovog je sadržaja:

Sadržaj dokumenta Preporučene kompetencije za rukovodeća i nerukovodeća radna mjesta

• Dokument je nastao kako u njem u "razvijen pomoću EU Twinning Light projekta Potpora jačanju administrativnih kapaciteta kroz razvoj kompetencijskog okvira u državnoj službi u potporu Kraljevine Nizozemske" kroz zajedničkih tim. U njemu s Hrvatske strane sudjelovala kolegica psihologica Andreja Bakula (kao voditeljica tima i RH) što samo govori da psiholozi i psihologice rade sjajne stvari što joj se i osobno zahvaljujen i da je potrebno još više organizacijskih psihologa zaposliti unutar javnog sektora. 
• Na 45. stranici ističe da su osnovne kompetencije (pored drugih) za rukovodeće državne službenike:

1. Planiranje i organiziranje
2. Komunikacija na svim razinama
3. Donošenje odluka/ odlučivanje

Opaska:

Ono što se postavlja pitanje kada se na brzinu pogleda dokument:

1. Tehnička strana: dokument je skeniran kao slika pa se ne može pretraživati niti kopirati ako neko tijelo želi to integrirati u svoje dokumente. Znači, mora se ručno pretipkavati. Nije baš neki veliki propust ali ga je dobro spomenuti.
2. Od osamostaljenja Hrvatske 1991. prvi put se spominju kompetencije. Iako je to prvi spomenuo  David McClelland 1972. godine ( “Testing for Competence Rather than Intelligence“). Točno 23 godine od osamostaljenja Hrvatske se spominju kompetencije koje su možda ključne ako želimo normalan javni sektor.
3. Ono što je važnije, opće je i moje mišljenje je da se radi suprotno što se tiče osnovnih kompetencija za rukovodeće državne službenike. Da nema planiranja i kontrole plana, da se ne razgovara s dionicima u procesu i ne donose odluke (ili se odluke donose tako da čelnik organizacije donosi sve odluke pa postane usko grlo, a ostali rukovoditelji se neslužbeno žale da su predmetni kod njega a oni jadni čekaju.)
4. I možda najvažnije: dokument su preporučene kompetencije. Ova riječ "preporučene" znači da se vjerojatno neće ni primjenjivati u javnom sektoru jer sam mišljenja da to treba biti obvezne kompetencije. Većini ekipe koja je sada u javnom sektoru ne odgovara da:

• planiraju
• komuniciraju
• i donose odluke

5. Analiza postojeći Planovi prijma u 2017.g.

Uzmimo samo za mali eksperiment i pogledajmo postojeće Planove prijma za ovu godinu, i tražimo kako se "utvrđuju se potrebe državnih tijela za službenicima određenog stupnja obrazovanja, znanja, radnog iskustva, sposobnosti i vještina."

Uzimamo na dan 29.4.2017.g. popis Planova prijma koji su obavljeni na ovoj stranici: 

Opaska:

1. Imamo samo tri Plana prijma u državnim službama i važno je pitanje koje se postavlja, a gdje su drugi?
2. unutar ta spomenuta Plana prijma:

• Pravosudna tijela nigdje ne spominju potrebu službenika za "određenog stupnja obrazovanja, znanja, radnog iskustva, sposobnosti i vještina.".   Ali se zna koliko će biti zaposleno pripadnika nacionalnih manjina, a zabranjeno je pitati na razgovoru za posao tko je koje nacionalnosti što spada u priču o diskriminaciji ali to je posebna tema koja će biti obrađena.
• Državno izborno povjerenstvo (citiram):

– 2 (dva) službenika sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim studijem pravne struke.

• I sve u redu da se kaže da će ostale specifikacije oko potrebe za službenicima biti definirane u posebnom dokumentu već se nastavlja:
  

  Na temelju ovog Plana prijma, slobodna radna mjesta popunjavaju se putem javnog natječaja, internog oglasa, napredovanja ili premještaja.

  
  
• Državni ured za reviziju
  

  – 13 (trinaest) revizora/revizorica – službenika/službenica sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem,– 4 (četiri) vježbenika/vježbenice sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem– 3 (tri) službenika/službenice srednje stručne spreme

Isto se spominje: 

Na temelju ovog Plana prijma slobodna radna mjesta popunjavat će se putem javnog natječaja koji će biti posebno objavljen.

Umjesto zaključka:
Znači, samo su spomenut stupanj obrazovanja i nigdje ni traga ni glasa:  znanje, radno iskustvo, sposobnosti, vještine

Članak 40. Pretpostavke za prijam u državnu službu - party 1. (Planovi prijma)

Komentar članka 40. Zakona o državnim 

službenicima

4. Dio - PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU I POPUNJAVANJE RADNIH MJESTA

1. Odjeljak - PRETPOSTAVKE ZA PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU

Utvrđivanje radnih mjesta

Članak 40.

(1) Radna mjesta mogu se popunjavati samo u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu i prema usvojenom planu prijma u službu.

(2) Pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuju se radna mjesta u državnom tijelu, potreban broj državnih službenika na svakom radnom mjestu i uvjeti za raspored te druga pitanja od značaja za organizaciju i način rada u državnom tijelu sukladno zakonu.

 

Opaska:

1. Planovi prijma

Na stranici  se nalazi s desne strane Planovi prijma. Vidite da jako mnogo organizacija koje spadaju u državni sektor nedostaju. 

Kaže se isto tako podatak da:"Planovi prijama objavljuju se u „Narodnim novinama“, na web-stranicama središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose (Ministarstvo uprave) i u najmanje jednom dnevnom listu koji se prodaje na cijelom području Republike Hrvatske. "



Isto tako se spominju i financije:"Planom prijama u državnu službu utvrđuju se potrebe državnih tijela za službenicima određenog stupnja obrazovanja, znanja, radnog iskustva, sposobnosti i vještina. Stvarno popunjavanje radnih mjesta izvršit će se isključivo sukladno financijskim mogućnostima i ako su u državnom proračunu predviđena financijska sredstva odnosno utvrđivanje plana prijama u državnu službu ne znači istodobno da će se sva planirana radna mjesta stvarno i popuniti."



2. Tko je poslao Planove prijma?

Ako se uzme ciljano razdoblje od 2013. do 2017.  Što je ukupno pet godina, u nastavku se daje popis državnih tijela koji je objavljen na stranici Ministarstva uprave da su napravili Plan prijma:

Tijela državne uprave koji su poslali Plan prijma	Broj godina
Plan prijama u državnu službu u Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske	4
Plan prijama u državnu službu u tijela državne uprave i i stručne službe i urede Vlade Republike Hrvatske	4
Plan prijama u državnu službu u Državni ured za reviziju	3
Plan prijama u državnu službu za pravosudna tijela	3
Plan prijama u državnu službu u Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom	3
Plan prijama u državnu službu u Stručnu službu Hrvatskog sabora	2
Plan prijama u državnu službu u Državno sudbeno vijeće	1
Plan prijama u državnu službu u Ured povjerenika za informiranje	1
Plan prijama u državnu službu u Ured Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa	1
Plan prijma u državnu službu u Državnoodvjetničko vijeće	1
Plan prijma u državnu službu u Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova	1
Plan prijama u državnu službu u Ured pučke pravobraniteljice	1
Plan prijama u državnu službu u Ustavni sud Republike Hrvatske	1
Ukupni zbroj	26

3. Gdje su Planovi prijma ostalih? 

Planove prijama u državnu službu donose: 

• za tijela državne uprave i stručne službe i urede Vlade Republike Hrvatske - središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose (Ministarstvo uprave), 
• za pravosudna tijela - središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove pravosuđa (Ministarstvo pravosuđa). 
• za ostala državna tijela – čelnici tijela.

Broj tijela državne uprave: 

1. ministarstva - 20
2. središnji državni uredi - 5
3. državne upravne organizacije - 7
UKUPNO: 32.

4. Nisu svi dostavili?

Zašto nema Planova prijma svih tijela državne uprave? Prema prema članku 40, stavak 3.:

"Tijela državne uprave te stručna služba i uredi Vlade obvezno dostavljaju prijedlog pravilnika o unutarnjem redu na prethodnu suglasnost središnjem tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose, a pravosudna tijela središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove pravosuđa."

Kao opravdanje je vjerojatno u  leži u činjenici koja je sadržana u Odluka o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave te stručnim službama i uredima Vlade RH.

Vjerojatno je logika sljedeća, mi ne zapošljavamo pa nam i ne trebaju planovi. 

Međutim u samoj odluci postoje određene zanimljivosti:

II.

Zapošljavanje državnih službenika u tijelima državne uprave iznimno je moguće, ukoliko se ne može osigurati redovito obavljanje poslova preraspodjelom između postojećih službenika, i to u sljedećim slučajevima:
– ako je novo zapošljavanje u skladu s planom prijma u državnu službu i osiguranim financijskim sredstvima
– ako su ispunjeni uvjeti za primjenu klauzule 2 za 1 (za 2 otišla, 1 novi zaposleni)
– na određeno vrijeme, radi zamjene duže odsutnih službenika.

Članak 39. Ustrojstvene jedinice nadležne za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima

Komentar članka 39. Zakona o državnim službenicima


3. Dio - UPRAVLJANJE U DRŽAVNOJ SLUŽBI

Ustrojstvene jedinice nadležne za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima 

Članak 39. Stavak 1.

(1) Državna tijela u kojima je zaposleno 50 ili više službenika i namještenika, ustrojavaju unutarnje ustrojstvene jedinice nadležne za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima (u daljnjem tekstu: jedinica za ljudske potencijale).


Opaska: 

• Članak 39. stavak 1. je u redu i nemam baš primjedbi na činjenicu da se to više ne zove pravni, opći i kadrovski poslovi. 
• Veliko pitanje nad ovim člankom 39. stavak 1. stoji u preispitivanju do ključnog broja od 50 zaposlenih ili više.  Ovaj članak kaže da je potrebno "ustrojavanje unutarnje ustrojstvene jedince nadležne za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima".
  Cijeli ovaj članak će se boriti s općenitostima, nejasnim rečenicama i relativnosti pa je riječ u ovom slučaju.
• Logično bi bilo da se postave sljedeća pitanja:
  a. koliko će zaposlenika imati ta jedinica za ljudske potencijale? Je li u redu da se zaposli 5, 10 službenika ili je recimo dovoljno samo jedan?
  b. hoće li imati odjele unutar te jedinice?
  c. na kojoj razini će biti plaća rukovoditelja i službenika zaposlenih unutar te jedince?
  

Koliko je potrebno osoba za upravljanjem?

• Na pitanje kada treba zaposliti osobu koja se bavi upravljanju ljudskim potencijalima  (https://www.quora.com/How-many-employees-should-a-startup-have-before-hiring-an-HR-manager) ovaj članak daje vrlo jasan odgovor:

Opaska:

• do 49 osoba nije potrebno zapošljavati službenika koji će se baviti ljudskim potencijalima
• više od 50 zaposlenih je potrebno zaposliti jednu osobu
• više od 150 je potrebno zaposliti drugu osobu
  
  
  Drugim riječima nije potrebno formiranje jedinice s nejasnim uputama oko:

• broja zaposlenih unutar te jedinice
• koliko će imati rukovoditelja i odjela
  Već jasno govori da je moguće da iznad 50 zaposlenika, te poslove vodi jedna osoba bez potrebnih dodatnih zapošljavanja i tzv. uhljebljivanja. 

................................................................................................................................................

Članak 39. stavak 2.

(2) Jedinica za ljudske potencijale:

a) brine o upravljanju ljudskim potencijalima i njihovom razvoju,

b) daje mišljenja o pitanjima koja se odnose na državnu službu,
c) priprema prijedloge planova prijma u državnu službu,
d) sudjeluje u izradi i praćenju provedbe strategija, programa i planova izobrazbe za državno tijelo u čijem se sastavu nalazi,
e) vodi osobne očevidnike službenika i namještenika redovito dostavljajući nove podatke u središnji popis državnih službenika,
f) provodi postupak prijma u državnu službu u suradnji sa središnjim tijelom državne uprave nadležnim za službeničke odnose. 

Opaska: 

• Ostavljamo ovaj članak takak kakav je u izvornom obliku jer će sigurno u nastavku biti više riječi kada se počnu stvari detaljizirati. 
• Ono što bode oči je u točki a. da brine o upravljanju ljudskim potencijalima gdje sama riječ "upravljanje" znači da menadžerira, a s druge strane u točki b. priprema prijedlog planova prijma u državni sektor. Sama riječ "priprema" je tajnički posao gdje se stvari iz raznih izvora prikupljaju u jedan dokument. 
• Postavlja se pitanje je li ta jedinica upravlja ili priprema?

................................................................................................................................................

Članak 39. stavak 3.

(3) Za državna tijela s manje od 50 zaposlenih, poslove iz stavka 2. ovoga članka obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose, ako obavljanje tih poslova posebnim propisom nije drukčije uređeno.


Opaska: 

• Sasvim ispravna rečenica koja je jednoznačno kaže da u situaciji gdje je manje od 50 zaposlenih, poslove vezano za ljudske potencijale obavlja Ministarstvo uprave. I tu je sve u ok. Međutim, što znači "ako obavljanje tih poslova posebnim propisom nije drugačije uređeno". To je klasična pravna rečenica koja otvara prostor da se negdje neka stvar može i drugačije urediti, i tada se to iskoristi da se tako i uredi. Otvara se prostor da kroz određeni dokument ipak se napravi izuzetak i da se i pored činjenice da nije tako propisano, napravi jedinica za ljudske potencijale i unutar te jedinice zaposli pet osoba i ako zapravo za njima nema potrebe i to može bez problema odrađivati središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose. 

• Osobno nemam takav primjer i da sam upoznat da državna tijela manja od 50 zaposlenih imaju svoju jedinicu za ljudske potencijale i iskorištavaju ovu rečenicu iza ovoga AKO... ali mi svakako možete javiti pa ću staviti na ovaj blog.

Duljina rada u struci (različita tumačenja)

Upit prema Ministarstvu rada i mirovinskog sustava

From: Jozo Dubravac
Sent: Tuesday, February 21, 2017 2:08 PM
To: Info
Cc: Ružica Mlakić
Subject: pitanje: prijava za ravnatelja HZMO-a - godine radnog iskustva

Poštovani,

U oglasu kojeg je objavilo Vaše ministarstvo za ravnatelja HZMO među uvjetima za javni natječaj za to radno mjesto piše:

"Pet godina radnog iskustva u struci"

Prema Zakonu o državnim službenicima (Članak 48. stavak 4) je izjednačeno da su radno iskustvo i odgovarajuća stručna sprema... Pa je vrlo jasno da osoba mora raditi s VSS pet godina da bi ispunjavala zadane uvjete.

Ta odredba je jasna u državnom sektoru kada bi se osoba zapošljavala u vaše ministarstvo, međutim HZMO ne radi prema Zakonu o državnim službenicima.

Znači, plaće u HZMO su uređene Zakonom o plaćama u javnim službama i nisu uređena Zakonom o državnim službenicima i primjenjuju se opći propisi o radu, odnosno u skladu s njima sklopljeni kolektivni ugovori.

Prema pravnicima na ovoj web stranici (http://www.iusinfo.hr/DailyContent/Topical.aspx?id=21741 ) su mišljenja da je osoba koja se prijavila na natječaj za poslove za koje se među ostalim traži „5 godina radnog iskustva u struci“, a koja je radila na ekonomskim poslovima 3 godine u stupnju više stručne spreme, a 2 godine u stupnju visoke stručne spreme, ispunila taj natječajni uvjet. Da li su oni u pravu ili postoji neko drugo tumačenje?

Imam pitanje koje mi je važno:

a.  ako se javi osoba na Vaš javni natječaj ravnatelja HZMO i koja je radila na ekonomskim poslovima 3 godine u stupnju više stručne spreme (bacc./VŠS) , a  nakon toga diplomira i 2 godine radi u stupnju visoke stručne spreme (VSS/ mag.oec.) i ispunjava uvjet diplomski ekonomske struke, je li ispunila taj natječajni uvjet?

b. Isto tako ako je radila na poslovima 3 godine u stupnju srednje stručne spreme (SSS), a 2 godine u stupnju visoke stručne spreme (VSS/ mag.oec.) je li ispunila taj natječajni uvjet?

Ako postoji mogućnost što prije da se dobije odgovor. 

Unaprijed hvala,

Jozo Dubravac

Tumačenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava

Dana 1. ožujka 2017. :

Poštovani,

U svezi Vašeg upita o pravilnom tumačenju pojma radnog iskustva u struci, a koje je, sukladno javnom pozivu kojeg je objavilo Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, integralni dio natječajnih uvjeta za imenovanje ravnatelja javne ustanove Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO), očitujemo se kako slijedi:

Zakon o radu opći je propis kojim se uređuju radni odnosi u Republici Hrvatskoj ukoliko drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, koji je sklopljen i potvrđen u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, te objavljen, a koji je na snazi, nije drugačije propisano. Kao opći propis, ovaj zakon ne propisuje obvezu provođenja natječaja, međutim u primjeru kojeg navodite, takva obveza propisana je odredbama članaka 40. i 41. Zakona o ustanovama, kao posebnog propisa, te proizlazi iz odredbi članaka 144. i 147. Zakona o mirovinskom osiguranju, koji kao posebni propis koji se primjenjuje na konkretnu javnu ustanovu, upućuje na Statut HZMO-a koji kao interni akt poslodavca također odredbom članka 27. propisuje obvezu provođenja javnog natječaja.

Nadalje, odredba članka 39. Zakona o ustanovama propisuje da se za ravnatelja ustanove može imenovati osobu koja ispunjava uvjete određene zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove. Odredbom članka 26. Statuta HZMO-a izrijekom se navodi da za ravnatelja Zavoda može biti imenovana osoba koja ima slijedeće uvjete: završen diplomski sveučilišni studij pravne struke ili diplomski sveučilišni ili specijalistički diplomski stručni studij ekonomske struke, te pet godina radnog iskustva u struci. Spomenuti uvjeti dio su natječajnih uvjeta za imenovanje ravnatelja javne ustanove iz primjera kojeg navodite. Ujedno, uvidom u zahtijevane uvjete za mjesto ravnatelja/ice Zavoda proizlazi da se pored natječajnog uvjeta „dokaz o radnom iskustvu u struci“ navodi pojašnjenje koje upućuje na to što se smatra odgovarajućim dokaznim sredstvom, pa se u tom smislu navodi: potvrda poslodavca ili drugi dokaz iz kojeg je vidljivo na kojim poslovima je kandidat/kinja radio/la i/li radi.

Pojam „radno iskustvo u struci“ treba razlikovati od pojma „radnog iskustva u stručnoj spremi“. Naime, pod pojmom stručne spreme podrazumijeva se akademski naziv, odnosno stupanj obrazovanja, dok struka pretpostavlja područje u kojem je taj naziv stečen. Navedeno nedvojbeno proizlazi iz odredbe članka 4. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju.

Nastavno na to, uvjet od pet godina u struci iz članka 26. Statuta HZMO-a, je zadovoljen ako se radi o pet godina rada u struci prava ili ekonomije, neovisno o tome s kojim stupnjem stručne spreme tj. akademskim nazivom se stjecalo to radno iskustvo. Naravno, nužno je potrebno da u trenutku natječaja osoba ima odgovarajući akademski naziv, tj. završen odgovarajući studij.

Slijedom navedenog, u odnosu na Vaše prvo postavljeno pitanje, možemo reći da je  osoba koja se prijavi na natječaj za poslove za koje se između ostalog traži „pet godina radnog iskustva u struci“, a koja je radila na ekonomskim poslovima tri godine u stupnju više stručne spreme (VŠS), a dvije godine u stupnju visoke stručne spreme (VSS), ispunila traženi natječajni uvjet.

Glede drugog postavljenog pitanja o ispunjavanju natječajnih uvjeta ukoliko bi kandidat/kinja za mjesto ravnatelja javne ustanove stekao/la odgovarajuće iskustvo dijelom u stupnju srednje stručne spreme (SSS), a dijelom u stupnju visoke stručne spreme (VSS), mišljenja smo da se i na ovakav slučaj odnosi gore izloženo obrazloženje, i to upravo uslijed činjenice što je i kod stjecanja stručnog iskustva u okviru srednje stručne spreme nužno potrebno praviti razliku između pojma stručna sprema, te pojma struka. Dakle, ukoliko bi osoba radila na poslovima u struci, ali u stupnju obrazovanja SSS, ispunila bi zahtijevani natječajni uvjet, jer je u trenutku natječaja ispunjavala i uvjet odgovarajućeg akademskog nazivlja, tj. imala je završen odgovarajući studij.

Komentar:

1. Je li prihvatljivo da osoba radi 10 godina kao računovođa sa srednjom stručnom spremom, diplomira i nakon toga preko političkih veza postane ravnatelj ustanove i vodi tim ljudi koji rade sa VSS preko 10 godina.
   Kako će se ta ekipa osjećati a zapravo bi iz te ekipe trebao biti rođen ravnatelj.
2. Mišljenja sam da je izrazito važno da u oglasu se objavi rečenica ""Pet godina radnog iskustva u struci s odgovarajućom diplomom" jer to sada kako se tumači dovodi u pitanje smisao zapravo ovakvih natječaja gdje već u startu je:
   
   - moguće se provuku nekompetentni kandidati preko "veze"
   - povećava se rad službi koje rade na natječajima gdje se moraju zvati na razgovor osobe koje ne odgovaraju tom natječaju
   - uz to se povećavaju troškovi, vrijeme i novac cijelog postupka
   - uništava se atmosfera unutar same organizacije kada se tako netko zaposli jer će ponovo doći netko tko će mi naređivati a nema pojma, tada se odlazi u cinizam, defetizam i sve druge negativne obrambene mehanizme

Što se smatra radnim iskustvom u struci? Područje nedefiniranosti i manipulacije

Prijedlog centraliziranog modela zapošljavanja u javnom sektoru

Jedan pogled na centralizirani model zapošljavanja u javnom sektoru

  Akcijski plan provedbe strategije razvoja javne uprave za razdoblje od 2017. do 2020. godine predviđa za:  Opći cilj 4 - Razvoj sustava upravljanja ljudskim resursima u javnoj upravi i javnim službama. Unutar njega u mjeri 10.1. Uspostaviti centralno koordinirani sustav zapošljavanja u javnoj upravi i javnim službama. 

Ovo je samo jedan od pogleda kako se to može riješiti.

PPT prezentacija:

Link:
 Prijedlog centraliziranog modela zapošljavanja u javnom sektoru PDF prezentacija Prijedloga

Specijalistički diplomski stručni studij i duljina rada u struci

Primjer vezan za različito tumačenje diploma u RH:

a. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava raspisuje natječaj za ravnatelja za HZMO-a u kojem se traži diplomski sveučilišni studij pravne struke ili diplomski sveučilišni ili specijalistički diplomski stručni studij ekonomske struke.

b. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava raspisuje natječaj za ravnatelja Središnjeg registra osiguranika u kojem se traži sveučilišni studij ekonomske ili pravne struke.

Opaska:

Ministarstvo je prepustilo diskreciono pravo svake organizacije da ona interno postavlja vlastita pravila i to je sasvim u redu, međutim zar ne bi bilo u redu da ipak postoji minimum zajedničkih kriterija. Idemo redom:

1. Zbog čega se ne sredi pitanje specijalističkog diplomski stručni studij, gdje se na jednom natječaju osobe koje su to završile u redu a na drugom se na neki način diskriminiraju
2. Prema kojim studijama je dokazano da ove institucije mogu samo voditi pravnici i ekonomisti (a ne recimo tehničke ili društvene struke)
3. Za Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je kriterij samo pet godina rada u struci.
   Drugim riječima, osoba je radila kao stručni suradnik i nikada nije vodilo niti jednu osobu ispod sebe i po tim kriterijima ona može biti ravnatelj HZMO-a.
   
   Za Središnji registar osiguranika je uvijet "najmanje 5 godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima". To je u redu ali je opet nedovoljno jasan jer nije isto voditi preko 5000, 500, 50 ili 5 zaposlenika. Potrebno je to deteljnije definirati jer što detaljnije se to specificira, dobit će se bolji ravnatelj.

Problematika selekcijskog postupa (i koji je selekcijski postupak najbolji?)

Problematika selekcijskog postupka u državnoj službi

1.Testiranje

• Koje vrste testiranja se primjenjuju (znanja, ličnosti, sposobnosti, koncentracije i sl.?) • Tko sastavlja testove znanja? • Jesu li testovi dobro napravljeni sukladno pravilima struke? • Je li test odgovarajući?  (Ili je prelagan i pretežak gdje može dovesti kandidate u neodgovarajući položaj?)

2.Selekcijski intervju

•  Koja vrsta: 

- strukturiran – prilikom kojeg se svim kandidatima postavljaju ista pitanja, 

- polustrukturiran – kod kojeg se unaprijed određuje područje o kojem će se razgovarati, ali ne i sama pitanja ili 

- slobodan – koji se odvija spontano, bez ikakvog plana

• Koliko traje? Može li se za 5 – 10 minuta stvoriti slika o kandidatu?

3.  Odabir članova komisije za intervju

•Upitna njihova motivacija ako nisu nagrađeni za dodatni posao koji rade•Upitna njihova znanja, vještine i sposobnosti iz vođenja intervjua•Služe li za to da potvrde već donesenu odluku ili se poštuje njihovo mišljenje

4.  „Probijanje” testova na forumima

•Postoje probijena testiranja za određene organizacije koje se nalaze na forumima s pitanjima i danim odgovorima

5.  Problem bilješki/ natuknica za vrijeme intervjua

•Smiju li se one pokazivati kandidatu u bilo kojoj fazi selekcijskog postupka

Slika 1: Koji selekcijski postupak je najbolji i gdje se nalazi klasični intervju?

Većina intervjua koji se provode unutar državnog sektora (kao nije preko veze) zapravo ne mogu odrediti koji je najbolji kandidat/kinja kvalitetna.

Slika 2: Koji selekcijski postupak je najbolji i gdje se nalazi klasični intervju?

Gornja slika govori da su testovi inteligencije, radnja kušnja, strukturirani intervju najbolji za prijam nove osobe preko natječaja. Koliko se oni koriste kao praksa u državnom sektoru?